Krstičević za Dubrovački vjesnik: Zaposleni u državnoj, područnoj i lokalnoj administraciji moraju konačno shvatiti da su oni tu da pomognu građanima i poduzetnicima

1. Žitelji dubrovačkog područja svjesni su da će i nakon najavljene gradnje Pelješkog mosta i dalje imati velikih problema u cestovnom prometu obzirom da su nastavak gradnje autoceste ili brze ceste zbog financija projekti koji se neće moći realizirati još godinama. S obzirom da su postojeće prometnice neadekvatne za količinu prometa koji se posebice ljeti odvija tim područjem, držite li da bi Hrvatske ceste, koje su inače na krajnjem jugu od osamostaljenja RH ulagale vrlo malo, u naredne četiri godine trebale modernizirati postojeći magistralni pravac od Ploča do granice sa Crnom Gorom?

Za nas u Hrvatskoj demokratskoj zajednici od presudne je važnosti prometna povezanost svih krajeva Hrvatske te njena potpuna integracija u europske prometne pravce. Kada to govorim, ne mislim samo na cestovni promet, već i na pomorski, zračni i željeznički.

Činjenica je da nam je, kada govorimo o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prioritetni prometni projekt Pelješki most. HDZ je pokrenuo taj projekt, HDZ će ga i provesti. Neki su nam spočitavali da je Pelješki most iluzija, ali mi nikada nismo dvojili treba li ga graditi, pa ne dvojimo niti sada. Pelješki most je za nas pitanje od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, jer osim što njime omogućavamo izlazak iz prometne izolacije Dubrovnika i krajnjeg juga, on konačno spaja dva odvojena dijela Hrvatske. Pelješki most je pretpostavka gospodarskom i demografskom razvoju Pelješca, Korčule i Mljeta.

Uz most, svakako idemo i s nastavkom izgradnje autoceste do Dubrovnika i to kroz hrvatski teritorij, a ne kao što neki predlažu kroz teritorij BiH. Slijedeći prioritet je brza cesta Čilipi-Dubrovnik, kako bi se konačno prometno rasteretili dijelovi općina Konavle i Župe dubrovačke.

Postoji cijeli niz projekata koji se planiraju na nacionalnoj, područnoj i lokalnoj razini. Kako bi se svi ti projekti realizirali, biti će nužno provesti hitno i neodgodivo restrukturiranje cestovnih državnih tvrtki, kojem će cilj biti racionalno i efikasno poslovanje. To će istovremeno značiti i značajna ulaganja u državne ceste, dovršetak izgradnje glavnih cestovnih pravaca, ulaganja s ciljem povećanja sigurnosti cestovnog prometa, rješavanje kritičnih točaka s aspekta sigurnosti kao i prometnih gužvi koje spominjete.

2. Upravni sud u Splitu zbog proceduralne greške Ministarstva zaštite okoliša i prirode ukinuo je Rješenje o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš izgradnje sportsko - rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu čime je realizacija te jedne od najvećih investicija u Hrvatskoj po tko zna koji put odgođena. To je samo jedan od primjera kako se zbog aljkave državne administracije  odugovlače realizacije investicija u Hrvatskoj. Kako to promijeniti i trebaju li odgovorni biti sankcionirani za štete koje trpe investitori, posebice ako su istinite tvrdnje investitora da se u ovom slučaju u ime tuženika, odnosno Ministarstva, nitko nije pojavio na sudskim ročištima?

To je samo jedna od mnogih situacija u Hrvatskoj zbog kojih izostaju značajnija direktna ulaganja, bez kojih nema niti ekonomskog rasta i razvoja. Mislim da, ne samo da moramo mijenjati i uređivati naše pravosuđe, državnu, područnu i lokalnu administraciju, već moramo mijenjati naš odnos prema poduzetništvu, inicijativama, preuzimanju rizika, moramo mijenjati naš stav prema onima koji su spremni investirati u izgradnju infrastrukture, izvozne industrije, proširenje naše turističke ponude, otvaranje novih radnih mjesta. Moramo prihvatiti činjenicu da svaki investitor traži prilike koje trebaju osigurati povrat na uloženi kapital, a mi pri tome želimo stvaranje potencijala za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva, rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, bolji život naših građana. Naravno da sve investicije moraju biti provedene sukladno zakonima i pravnim propisima Republike Hrvatske

Želimo li učiniti Hrvatsku najprivlačnijom zemljom za izravna domaća i strana ulaganja, moramo stvoriti stabilno pravno okruženje, ozbiljno povećati produktivnost rada, brzo mijenjati lošu poslovnu klimu, a prije svega iskorijeniti dugu i sporu birokraciju. Zaposleni u državnoj, područnoj i lokalnoj administraciji moraju konačno shvatiti da su oni tu da pomognu građanima i poduzetnicima u realizaciji njihovih zahtjeva, a mi ćemo razvijati sustav vrednovanja njihova doprinosa kako bi ih motivirali i poticali proaktivnost, susretljivost, produktivnost i kvalitetu usluge.

3. Kako je područje X. Izborne jedinice gospodarski isključivo okrenuto turizmu, držite li da je početak školske godine trebao biti odgođen za sedam dana kako su to tražili privatni iznajmljivači obzirom na najave o rekordnoj posezoni te treba li školski kalendar prilagođavati specifičnostima svake hrvatske regije?

Držim da Hrvatsku treba decentralizirati u svakom smislu. Veća decentralizacija omogućila bi puno veću fleksibilnost jedinicama područne i lokalne samouprave, ne samo po pitanju početka i kraja školske godine, već i po svim drugim pitanjima. Učimo na primjerima naprednih zapadnih zemalja, primjerice, u Njemačkoj je sasvim normalno da se u pojedinim saveznim pokrajinama školski praznici prilagođavaju specifičnostima i zimske i ljetne sezone. Ne vidim zašto to ne bi bilo moguće i u Hrvatskoj.

Često volimo isticati raznolikosti i specifičnosti naših regija, no kada želimo zbog tih specifičnosti mijenjati ustaljene obrasce, uvijek se javljaju problemi. Mislim da još uvijek nismo osvijestili spoznaju da živimo u vremenima stalnih i brzih promjena, ali i ubrzanih prilagodbi tim promjenama. Moramo početi razmišljati drugačije, otvorenije, biti spremni mijenjati se i dopustiti drugima da se mijenjaju i prilagođavaju ustaljene obrasce novim okolnostima.

Društvene mreže

Posjetite nas na društvenim mrežama:

    

Naš slogan

vjerodostojno